«Biełaruskaja viečaryna ŭ styli Ihnata Bujnickaha», pryśviečanaja 150-hodździu z dnia naradžeńnia akciora i teatralnaha dziejača, adbudziecca 15 vieraśnia ŭ Dziaržaŭnym muziei historyi teatralnaj i muzyčnaj kultury (Muzyčny zav., 5) u Minsku.

U časie mierapryjemstva hości ŭbačać, jak studenty Univiersiteta kultury «pasprabujuć praśpiavać i stancavać toje, što było pry Bujnickim»; budzie hučać chor.

Ad 22 žniŭnia ŭ muziei pracuje vystava «Ihnat Bujnicki — baćka biełaruskaha teatra», na jakoj pradstaŭlenyja aryhinalnyja fota, paštoŭki z vyjavaj Bujnickaha i akcioraŭ jaho trupy, kopii afiš i prahram z anonsami ich vystupaŭ. Ekspazicyja stvoranaja z dakumientaŭ ŭłasnaha fondu i fondaŭ Dziaržaŭnaha archiva-muzieja litaratury i mastactva.

Ihnat Bujnicki naradziŭsia 22 žniŭnia 1861 u vioscy Palivačy (ciapier Hłybocki rajon). Skončyŭ Ryžskaje kamornickaje vučylišča, vučyŭsia ŭ pryvatnaj dramatyčnaj studyi ŭ Vilni. Viarnuŭsia ŭ rodnyja miaściny, dzie pracavaŭ kamornikam.

Samadziejny teatr Bujnicki zasnavaŭ u 1907 hodzie ŭ svajoj siadzibie ŭ Palivačach. U repiertuary byli nievialikija scenki i pastanoŭki pa tvorach Krapiŭnickaha, Ažeški, Čechava, Kahanca, Kupały. U 1913 hodzie teatr Bujnickaha byŭ začynieny z-za finansavych ciažkaściaŭ. Praz čatyry hady teatralny dziejač inicyjavaŭ arhanizacyju Pieršaha biełaruskaha tavarystva dramy i kamiedyi — prafiesijnaha teatra ŭ Minsku, jaki staŭ papiarednikam teatra im. Janki Kupały.

Padčas Pieršaj suśvietnaj vajny Bujnicki byŭ na vajskovaj słužbie ŭ Maładziečnie. 22 vieraśnia 1917 hoda jon pamior na scenie padčas repietycyi (jon zajmaŭsia sałdackaj samadziejnaściu). Jaho pachavali na miascovych mohiłkach, ale paźniej pierapachavali ŭ Prazarokach na centralnaj płoščy.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?